U vjerodostojnim predajama zabilježeno je od Ibn Omera, Alije, r.a., i još nekih učenjaka iz prvih generacija da su smatrali pohvalnim kupanje povodom bajram-namaza.
Najbolje vrijeme za kupanje je nakon sabah-namaza za one koji to mogu učiniti i to im neće štetiti, a ako ne mogu, dozvoljeno im je da se okupaju u noći prije Bajrama.
Oblačenje i odlazak na Bajram
Sunnet je da se čovjek lijepo obuče kada krene na bajram-namaz. Čovjek bi za Bajram trebao obući najljepšu odjeću koju posjeduje, da se namiriše i da očisti zube.
Pohvalno (mustehab) je da onaj ko ide na bajram-namaz:
- obuće najljepšu odjeću - Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao je džubbe koje je oblačio
samo na džumu, Kurbanski i Ramazanski bajram;
- okupa se, jer se prenosi od Abdullaha ibn-Omera da se kupao prije odlaska na bajram-namaz;
- pojede nekoliko hurmi ili neke druge hrane, slijedeći na taj način Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji - prema Enesovim riječima - nije izlazio na bajram-namaz dok ne pojede nekoliko datula ili nešto adekvatno tome (šljive npr.);
- pojede nekoliko hurmi ili neke druge hrane, slijedeći na taj način Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji - prema Enesovim riječima - nije izlazio na bajram-namaz dok ne pojede nekoliko datula ili nešto adekvatno tome (šljive npr.);
- porani kako bi zauzeo mjesto u prvom saffu i zaslužio nagradu koju je Allah pripremio onome koji čeka namaz u džematu;
- ode jednim a vrati se drugim putem; prema Džabirovim riječima: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na bajram-namaz je išao jednim, a vraćao se drugim putem" (Hadis je zablježio Buharija).
Sunnet Allahovog Poslanika je da se ide pješice na bajram-namaz, ne koristeći nikakvo prijevozno sredstvo. Naravno, ovako će se postupiti u slučaju da čovjeku ne šteti hodanje, ili da nije veoma daleko od džamije, toliko da bi mu pješačenje od kuće do džamije. Na ovaj propis ukazuje hadis Alije, r.a., u kojem kaže: ''Od sunneta je da se ide pješice na bajram.'' (Tirmizi, br. 530)
Sunnet Allahovog Poslanika je da se ide pješice na bajram-namaz, ne koristeći nikakvo prijevozno sredstvo. Naravno, ovako će se postupiti u slučaju da čovjeku ne šteti hodanje, ili da nije veoma daleko od džamije, toliko da bi mu pješačenje od kuće do džamije. Na ovaj propis ukazuje hadis Alije, r.a., u kojem kaže: ''Od sunneta je da se ide pješice na bajram.'' (Tirmizi, br. 530)
Žene i djeca na Bajramu
Sunnet je da Bajram-namazu prisustvuju i žene, i po ovom pitanju nema razlike da li su one stare ili mlade, ali pod uslovom da u njihovom izlasku nema nikakvih šerijatskih prekršaja, kao što je, recimo, nepropisno oblačenje, šminkanje, mirisanje i dr. Na to ukazuje prethodno spomenuti hadis Ummu Atijje, r.a., u kojem je navela: ''Naredio nam je Poslanik, alejhis-selam, da mlade djevojke izađu na bajramsku musallu iz svojih odaja, pa čak i da žene u hajzu prisustvuju Bajram-namazu, ali da se odmaknu od bajramske musalle.'' (Buharija)
Djeci je, također, dozvoljeno da prisustvuju Bajram-namazu. Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa, r.a., u kojem se navodi da je upitan: ''Jesi li prisustvovao Bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom?'', pa je odgovorio: ''Da.'' (Buharija) Svakako da roditelji i staratelji djece trebaju paziti na djecu i njihovo ponašanje, kako ne bi ometali druge ili odvlačili njihovu pažnju. U današnje vrijeme se malo gdje klanja na musalli a džamije nisu adekvatne veličine, i uglavnom nisu prilagođeno ulasku žena u džamiju (nemaju posebnih ulaza za žene) pa ako je džamija prostranija i nema dovoljno muškaraca, mogla bi i žene prisustvovati Bajramu.
Sunnet je, također, po mišljenju većine islamskih učenjaka, da se donose tekbiri od izlaska iz kuće pa sve dok ne počne bajramska hutba, na osnovu riječi Uzvišenog: ''Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate – da određeni broj dana ispunite, ida Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.'' (El-Bekare, 185.)
Kako se obilježava Bajram
Čestitanje Bajrama se izražava riječima: Tekabellallahu minna ve mink. Ovaj način čestitanja se prenosi od ashaba, radiallahu anhum (Fethul-bari, 2/517) ili na neki drugi način koji je uobičajen kod muslimana nekog predjela. Kod nas je uobičajeno čestitanje riječima: Bajram šerif mubarek olsun! A odgovara se riječima: Allah raziolsun, Allah raziola.
Dozvola veselja, proslave i radovanja u danima Bajrama nikako ne znači dozvolu činjenja grijeha i ružnih postupaka. Nažalost, velik broj muslimana danas uopće ne razmišlja o tome postoje li ograničenja i uslovi pod kojima je dozvoljeno bajramsko veselje ili veselje općenito. Često se bajramska veselja pretvore u pijanke i šenluke što nejma ama baš nikakve veze sa Bajramom akamoli sa našim časnim dinom.
Post šest dana ševvala
Po samom završetku bajramskog slavlja propisan je post šest dana mjeseca ševvala – zadnji veliki ibadet koji je usko vezan sa ramazanom i ramazanskim bajramom. U hadisu Ebu-Katade se kaže da se onome ko posti šest dana ševvala poslije ramazana piše nagrada posta jedne cijele godine (hadis je zabilježio Muslim). U jednoj od predaja ovog hadisa se kaže: “Allah, dželle šenuhu, desetorostruko nagrađuje, što znači da post ramazana ima težinu posta deset mjeseci. Kad se tome doda post šest dana ševvala dobija se cijela jedna godina”. Ova predaja nam pojašnjava mudrost propisivanja baš šest, a ne manje ili više, dana ševvala: Allah je, iz Svog neizmjernog dobra, htio da Njegovi robovi, koji su mu se približili u časnom mjesecu ramazanu više nego u drugim mjesecima postignu i ovu veliku nagradu – post cijele godine.
Ove dane je bolje uzastopno i odmah poslije Bajrama postiti, a dozvoljeno ih je postiti u bilo kojem dijelu mjeseca ševvala i razdvojeno jedne od drugih (Subulu-s-selam, 2/231). Prvi (onaj koji posti trenutno i uzastopno) iskazuje svoju veliku čežnju i ljubav prema postu i bespogovornom obavljanju svega što je dobro i sa sobom donosi veliku nagradu, a ujedno izbjegava mogućnost za gubljenjem te velike prilike ukoliko se, zbog odgađanja, dogodi nešto što će ga spriječiti u izvršenju ovog velikog ibadeta.
Osoba koja je sa opravdanim razlogom (prema ispravnijem mišljenju onaj ko bez opravdanog razloga ostavi dan njegovo napaštanje nije validno) propusti post dana ramazana ili više, prvo treba napostiti propuštene dane, a zatim postiti nafilu u ševvalu. U hadisu se kaže: «Ko isposti ramazan i šest dana ševvala, ima nagradu posta cijele godine»; za onoga ko je propustio dan ramazana i više ne može se reći da je ispostio ramazan, te on, da bi dobio ovu veliku nagradu mora prvo napostiti propuštene dane, a tek poslije toga postiti šest dana ševvala. Ukoliko se desi da ipak da prednost postu šest dana ševvala, njegov post je ispravan i ostaje mu da, prije drugog ramazana, naposti propuštene dane (El-Furu', od Ibn-Redžeba, Fetava islamijje, 2/166.).
Ispravno je da se ševvalski post ne može postiti (napostiti) u nekom drugom mjesecu ukoliko se, iz ovoga ili onoga razloga, izostavi, to zbog toga što je post u ševvalu sunnet koji je vezan za ovaj mjesec i čini se u određenom vremenu kojeg je Zakonodovac precizirao, tražeći od ljudi da mu se na taj način približe i požure ka sticanju Njegove naklonosti i ljubavi, tu mudrost ne nalazimo u napoščavanju tih dana (Ehadisu-s-sijam, Abdullaha ibn-Saliha Fevzana).
Nafila uoči ramazanskog Bajrama
Uoči Bajrama klanja se posebna nafila-namaz koja ima deset rekata. Selam se predaje nakon svaka dva rekata. Na svakom rekatu nakon Fatihe uči se Kul huvallahu ehad deset puta.
Kada se učini ruku (pregibanje), poslije učenja: “Subhane rabbijel azim,” prouči se: “Subhanallahi velhamdulillahi ve la ilahe illallahu vallahu ekber“ deset puta.
Nakon namaza se prouči Estagfirullah hiljadu puta, učini se sedžda i na njoj prouči: “Ja Allahu, ja rahmaned dun ja ve rahimel ahirete, ja hajju ja kajjumu, ja zeldželali vel ikram. Igfir lii zunubii ve tekabbel savmii ve salatii.”
Nakon toga moli od Allaha ono što hoćeš.
Ni komentarjev:
Objavite komentar