Nijaz SALKIĆ

Zimska
tišina bi poklopila selo sa prvim sumrakom. Iza akšama bi proradili fenjeri,
grupice ljudi bi u gergi lagahno prtili snijeg i hitali na sijelo. Sijelu i
prelu su se podjednako veselili domaćini i gosti. Omiljeni na sijelu su bili
oni koji su znali lijepo pričati, šaliti se, znali doskočice, a poželjni su
bili harmonikaši i sevdah pjevači.
Sijeldžijska
soba je mirisala na pečenu bundu (masiraču), na krompir iz
šporeta, kokice, (bulje čalmaše), bilo je i kiselog kupusa i rasola i kolača
maslenjaka (maslenica). Kada bi noći posebno zahladile, pravila se ćetenija, iznosile
suhe šljive, mušmule i orasi. Poigralo bi se šaha, tablića i prstena sakrivenog
u 11 čarapa.

Govorim
i pišem o fenjeru. Kada je izmišljen i konstruisan, fenjer je zbog
svoje specijalne izrade bio neprocjenjiva sprava za život. Nije mu
smetao vjetar, kiša niti snijeg. U dotjeranom i prilagođenom obliku, korišten
je za osvjetljenje avlija, sokaka i ulica a služio je kao orijentir na
zaprežnim kolima i neizbježno prenosno svjetlo. Posebno ljepi fenjeri i lampe kupovani su i uvakufljavani za naše bosanske džamije.

Neka
sela blizu Sarajeva još uvijek nemaju struju
Stari
fenjeri na ulje su u Sarajevu bili u potpunosti zamijenjeni, 1. maja 1895.,
kada je Sarajevo dobilo električnu rasvjetu. ,,Ali, samo 30 kilometara od
Sarajeva, i danas u nekim bošnjačkim selima koja pripadaju ,,Republici Srpskoj''
nema struje, nema vode, nema zdravstvene zaštite, nema penzija, nema posla,
nema glamura, nema velikih svjetala, blještavila, samo četiri obnovljena,
hladna zida neomaltane kuće, fenjer, štala sa jednom kravom i koja lijeha
mrkve, luka, graha i krompira''.
Bijeljina
je polovinom 19. vijeka bimala ilice osvijeljene fenjerima

Mostar
je na svakih 1000 građana imao po jedan fenjer
U
časopisu Musavat, broj 9. iz 1906. godine objavljen je sljedeći tekst: ,,Osvjetlenje.
Ovih dana, otkako je vjetar počeo zviždati, Mostar je divno Osvijetljen. Barem
svaki peti fenjer gori, a to je baš kako treba. Za svaku hiljadu gragjana po
jedan fenjer! … Ko nije zadovoljan neka sebi nabavi fenjer i neka ga nosi
onako, kao pismonoša. Ko ne će da kupi, dozvoljeno mu je skrhati vrat kroz naše
lijepo uregjene sokake, a dozvoljeno mu je i nogu slomiti, ako hoće. Za to ne
će platiti nikakve globe”.

Na ulazu
u Glamoč najviši nišan u Evropi, naziva se fenjer

Selo Todorovići
kod Čajniča prvi put dobili makadamski put svijetli im fenjer
Selo
Todorovići, 20-ak kilometara udaljeno od Čajniča, po prvi put je dobilo
makadamski put. Žive tu i osvjetljavaju se fenjerom. Projekat Centra za
ekonomski razvoj i socijalna prava ohrabrio je povratnike na granici BiH koji
se nadaju boljim danima. Posjetili smo stanovnike sela u kojem se ,,kukurikanje
pijevca čuje u čak tri države".
Neka
sela u srebreničkoj regiji i danas žive uz fenjer i lampu
Zanimljivo
je da neka sela i zaseoci, u srebreničkoj regiji u koja su se povratnici
vratili, još uvijek su bez električne struje, pa se za osvjetljenje noću
koriste petrolejske lampe, fenjeri i svijeće. U tim mjestima povratnici su
osudjeni na medijsku blokadu. Telefonske veze, elektronička računala, internet
i ostale blagodati informatičke tehnologije za mnoge su povratnike, zasad, samo
pusti snovi. Kako su prometnice do tih mjesta u vrlo lošemu stanju, a pojedina
sela udaljena su od Srebrenice i do 50 kilometara, ta su mjesta, osobito zimi,
često odsječena od svijeta.
Čovjek
koji ima kolekciju od preko 200 starih fenjera
,,Profesor
Miroslav Kern je rođen u Bosni, živo je na Pagu, u Novalji, Zadru, no trbuhom
za kruhom došao je u Slavoniju, točnije Vinkovce, nakon kojih se preselio u
Osijek radi posla. ,,U svojoj privatnoj kolekciji imam fenjere koji su se
proizvodili na području država kao što su Kanada, Amerika, Švicarska,
Francuska, Belgija, Njemačka, Austrija, Češka, Mađarska, Velika Britanija,
Poljska, Rumunjska, Bugarska, Turska, Rusija, Ukrajina, Kina, Japan i Južna Koreja.
U svojoj kolekciji ima preko 200 starih fenjera.''
Ramazan
uz ulične fenjere i svjetiljke

Do skora
noći provodili uz fenjere i lampe
,,Prije
nekoliko dana električna energija konačno je stigla i do udaljenog fočanskog
sela Kljuna na lokalitetu Mjesne zajednice Izbišno, na radost povratnika koji
su ovaj trenutak čekali godinama.
Živjeli su uz fenjere, bez televizora i frižidera, a posebno je bilo teško u ljetnom periodu kada se namirnice brzo kvare, a posla na imanjima ima i previše.''
Živjeli su uz fenjere, bez televizora i frižidera, a posebno je bilo teško u ljetnom periodu kada se namirnice brzo kvare, a posla na imanjima ima i previše.''
Literatura: Jusuf
Trbić,,Ko je upalio svjetlo,Anes Džunuzović,novinar i publicista,autor
knjige,''LANET OLSUN – Zločin nad Bošnjacima istočne Bosne'',Tibor
Vrančić/Smail Špago,Alen Bajramović,Gorazde online.Novosti.hr.,kolekcionar.
Ni komentarjev:
Objavite komentar