Priredio: Nijaz SALKIĆ
Limun i limeta popularni su pratioci raznih jela i pića, a posebno na njih mislimo u zimskim mjesecima. Limun se nerijetko servira uz topao čaj i med te predstavlja originalno prirodno pakovanje vitamina C. Medicinari ga zovu Citrus limon , a odlikuje se ovalnim oblikom i žutom bojom kore. Unutrašnjost limuna podijeljena je na kriške pa prosječan limun sadrži osam do deset kriški. Iako je ukus limuna izrazito kiseo i ima poznati «skupljajući» učinak, limun je i pravo osvježenje. Sok se koristi kao osvježavajući napitak, blag antiseptik i adstrigens. Dvije osnovne vrste limuna su “Eureka” i “Lisabon”. Vrsta «Eureka» ima tvrđu koru i kratak «vrat» na jednom kraju te nekolicinu koščica, dok vrsta «Lisabon» ima glatkiju koru, nema «vrat» i uglavnom ne sadrži košpice. Uz spomenute kisele limune, postoje i vrste koje su slađe, npr. vrsta «Meyer». Plod limuna koristi se na najrazličitije načine. Od njega se dobiva limunska kiselina, a razni parfemi i lijekovi sadrže esencijalna ulja limuna. Limun se koristi i kao izboljšivač ukusa kod mnogih jela i pića. Dobro su nam poznate limunade, te limunovi sokovi i sirupi. Naribana limunova kora se takođe tradicionalno koristi kao aroma u raznim poslasticama.
Historijat limuna
Pretpostavlja se da limun potječe iz Kine i Indije gdje se uzgaja skoro dvije i po hiljade godina. Prvi pisani zapis koji spominje taj plod je stari indijski spis na Sanskrit koji datira prije 2800 godina. U Evropu je prvi puta stigao s Arapima koji su ga donijeli u Španiju u 11. vijeku, a u isto to vrijeme stigao je i u Sjevernu Afriku. Križarski zavojevači, koji su zatekli ovo drvo na području Palestine, upoznali su stanovnike ostalih zemalja Europe s plodom limuna. Limun je u Ameriku donio Kolumbo, na svom drugom putovanju u Novi Svijet, 1493. godine.
Na Floridi se limun uzgaja od 16. vijeka. U vrijeme «Zlatne groznice», u 19. vijeku, limun je bio jako cijenjeno voće jer je štitio od pojave skorbuta. Cijena mu je tada bila toliko visoka, da su ljudi bili spremni platiti i do 1 $ za jedan limun. Vodeći uzgajivači limuna danas su Meksiko, Iran, Indija, Španija, Argentina, SAD i Kina. U Evropi ga u komercijalne svrhe uzgajaju Španija, Portugalija, Italija, Grčka, Turska i Francuska.
Karakteristike
Voćka limuna je jako osjetljiva na hladnocu, tako da se može uzgajati samo u toplim krajevima. Limunova voćka može godišnje ponijeti i do 3000 plodova. Energetska vrijednost 100g limuna iznosi 26 kcal. Sok jednog limuna zadovoljava polovicu dnevne potrebe za vitaminom C, no treba ga popiti svježe iscijeđenog jer na zraku brzo oksidira. Plod sadrži 30% soka u kojem ima 6-8 % limunske kiseline i vitamina C (50-80 mg/100g). Uz vitamin C, limun sadrži skromne količine vitamina B6, kalija i folata
Limun je poznat kao "lijek za sve", jer su i njegov sok i kora bogati izvori antioksidansa poput vitamina C i flavonoida koji stanice štite od starenja, infekcija i mnogih zdravstvenih problema, a osim toga sadrže i minerale poput kalija, kalcija, magnezija i željeza.
Ljekovita svojstva
Liječi od prehlade i plućnih bolesti, te također suzbija malariju i reumatične tegobe. Limun treba uzimati cijele godine, jer čini hranu probavljivom i djeluje osvježavajuće. Osim što je popularan kao osvježavajuće piće, limun, odnosno limunada, kada se pije svakodnevno liječi bolesti jetre i reume. Limun izvanredno deluje na srce i bubrege, zatim protiv reumatizma, neuroza, skorbuta i hemoroida.
Takođe, smatralo se djelotvornim sredstvom protiv krvarenja otvorenih rana i za čišćenje zagnojenih rana. Limun je nezamjenjiv kod liječenja skorbuta što su znali još antički pomorci koji su na svako daleko putovanje uzimali sa sobom velike zalihe limuna.
Ništa nemojte bacati
Od limuna se ne baca apsolutno ništa – sok, "meso", kora – sve ima ljekovitu svrhu. Liječi od prehlade i plućnih bolesti, te suzbija reumatične tegobe.
Limun je na samom vrhu namirnica koje sadrže najviše antioksidansa. Zahvaljujući limunskoj kiselini, on neutralizira toksine i njihovo djelovanje, ubrzava razgradnju masti i poboljšava asimilaciju hranjivih sastojaka. Limun sadrži selen i vitamine C i B, te povećava imunološku odbranu i usporava starenje.
Popijte čašu limunade čim se probudite i spriječićete zimske bolesti i popraviti raspoloženje. Ako je "čista" limunada ipak prekisela za vaš ukus, pomiješajte ju s malo soka od naranče, ili dodjate šećer.
Limun možete koristiti kao zamjenu za ocat. Salate će živnuti uz ovaj citrus, a limun možete dodavati i u razne umake za tjesteninu. Najpoznatija je upotreba limuna u ribljim specijalitetima. Sok od limuna voćnoj salati miris daje poseban okus, a narezano voće dulje održava svježim. Ne zaboravite: limun se uvijek cijedi u posljednjem trenutku i na tanjur stavlja neposredno prije posluživanja jela. Tako zadržava sve vitamine i minerale koji su inače osjetljivi na zrak i svjetlost.
Koru limuna nemojte bacati jer sadrži puno dragocjenih sastojaka. Flavonoidi, koji joj daju boju, jačaju kapilare i olakšavaju protok kisika u organizmu. Kora limuna sadrži eterična ulja, kao što je limonin, i djeluje antiseptički. U aromaterapiji se ulje limuna koristi se za poboljšanje raspoloženja i koncentracije pri radu.
Ni komentarjev:
Objavite komentar